O društvenom poduzetništvu i važnostima mjerenja društvenog, ekonomskog i okolišnog utjecaja poduzeća

zef | 06.12.2021.
Wide drupod njipozdruutj web 3
Na predavanju Društveni poduzetnici i njihov pozitivan društveni utjecaj u kontekstu mjerenja i kvantificiranja društvenog utjecaja predstavljeni su projekt eECONOMIJA, ekonomski model Ekonomija za opće dobro i ECG metodologija mjerenja društvenog i okolišnog utjecaja poduzeća. Uz poseban naglasak na teme društvenog poduzetništva u Hrvatskoj i zakonske obveze nefinancijskog izvještavanja predstavljeni su i primjeri dobre prakse. 

U organizaciji Zadruge za etično financiranje (ZEF) i Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) održano je predavanje pod nazivom Društveni poduzetnici i njihov pozitivan društveni utjecaj u kontekstu mjerenja i kvantificiranja društvenog utjecaja.

Fokus predavanja bio je na aktualnim temama iz svijeta društvenog poduzetništva, poput važnosti mjerenja društvenog utjecaja i edukacije potrošača o načinu prepoznavanja društvenih poduzetnika, odnosno nefinancijskog izvještavanja kroz mjerenje društvenog utjecaja kao najjednostavnijeg načina za transparetno informiranje potrošača o društvenom poslovanju. Ovim se temama Zadruga za etično financiranje aktivno bavi kroz projekt eECONOMIJA, čiji su ključni ciljevi osposobljavanje stručnjaka za pokretanje usluge mjerenja i praćenja društvenog utjecaja poduzeća i izrade nefinancijskih izvještaja putem postojeće metodologije Economy for the Common Good (ECG) te stvaranje mreže ECG konzultanata putem koje će Zadruga djelovati na tržištu.

Upravo u svrhu izrade nefinancijskih izvještaja za sve postojeće i buduće zakonske obveznike, Zadruga za etično financiranje (ZEF) na hrvatsko tržište uvodi uslugu mjerenja i praćenja društvenog, ekonomskog i okolišnog utjecaja poduzeća prema međunarodnoj metodologiji Economy for the Common Good (ECG), koja pruža sveobuhvatnu sliku o tome koliko je poslovanje poduzeća u skladu s ESG kriterijima (Environmental, Social, Governance) te donosi strateške prijedloge za integriranje ESG kriterija i transformiranje poslovanja u održivo i društveno odgovorno poslovanje. Riječ je o alatu za sustavno kvantificiranje održivosti poslovanja poduzeća, koji omogućava mjerenje doprinosa poduzeća općem dobru i prikazuje u kojoj se mjeri ono vodi vrijednostima ljudskog dostojanstva, solidarnosti i društvene pravde, održivosti okoliša, transparentnosti i suodlučivanja. 

Kroz projekt eECONOMIJA razvojem mreže ECG konzultanata se ojačavaju kapaciteti zaposlenika Zadruge i partnera, a praktičnom primjenom ECG metodologije na tržište se postavlja standard koji prati zahtjeve Direktive EU o nefinancijskom izvještavanju (2014/95/EU) za sve poduzetnike te ujedno i kriterije Nacionalne strategije za razvoj društvenog poduzetništva 2015–2020 za ulazak u službenu Evidenciju društvenih poduzetnika. Cilj je povećati broj društvenih i tradicionalnih poduzetnika koji kvantificiraju svoj društveni utjecaj, podići svijest o važnosti mjerenja društvenog utjecaja koje istovremeno ne samo da predstavlja (nadolazeću) zakonsku obavezu već jača kapacitete poduzetnika uklanjanjem  barijera poput otežanog pristupa financiranju i nedostatka vidljivosti i prepoznatljivosti društvenih poduzetnika u javnosti. 

Nakon predstavljanja projekta eECONOMIJA, nositelja projekta Zadruge za etično financiranje i partnera u projektu Zelene mreže aktivističkih grupa, Maja Weisglass, sociologinja i suosnivačica lokalne mreže ECG konzultanata, kontekstualizirala je važnost društvenog poduzetništva u odnosu na aktualne društvene i ekonomske izazove poput globalne financijske nestabilnosti, klimatskih promjena, raslojavanja društva, neravnomjernog pristupa informacijama, znanjima i tehnologiji i resursima općenito, nezaposlenosti, nesigurnosti i siromaštva te (ne)raspolaganja javnim resursima/dobrima.

Nakon financijske krize 2008. godine, čije posljedice su se osjetile na području Europske unije i šire, u fokus dolazi potreba za promišljanjem drugačijih modela daljnjeg ekonomskog razvoja. Europska unija 2010. donosi Strategiju Europa 2020. u kojoj se naglašavaju prioriteti: pametan rast koji se temelji na poticanju obrazovanja i inovacijama, održivi rast kojim se naglašava važnost ‘zelene’, energetski učinkovite i konkurentnije ekonomije i uključivi rast kojim se želi postići ekonomska, društvena i teritorijalna kohezija kroz poticanje ekonomije usmjerene na zapošljavanje. Društveno poduzetništvo predstavlja jedan od ključnih elemenata za prevladavanje trenutnih društvenih i ekonomskih izazova – uključivim rastom. Društveno poduzetništvo vrlo je važan model poslovanja koji u EU zapošljava preko 20% ukupno zaposlenog stanovništva te osigurava dugoročnu stabilnost radnih mjesta i pozitivnog utjecaja na razvoj zajednice u kojoj djeluje.  

U drugom dijelu izlaganja posvetila se temi mjerenja utjecaja društvenih poduzetnika i nefinancijskog izvještavanja koje će u skoroj budućnosti postati standard i obveza za sve veći broj poslovnih subjekata diljem Europske unije pa tako i u Hrvatskoj. 

Uz postojeću obvezu godišnjeg financijskog izvještavanja, proširenjem trenutnih regulativa Europske unije i Republike Hrvatske, uvodi se obaveza proširenog nefinancijskog izvještavanja – o društvenom i okolišnom učinku poslovanja. Radi se o  integraciji okolišnih, društvenih i upravljačkih kriterija, takozvanih ESG kriterija (Environmental, Social, Governance) u nefinancijske izvještaje. Od 2024. ovakav tip izvještaja postaje obaveza za sva velika poduzeća, a od 2027. godine za srednja i mala poduzeća. 

Društvena poduzeća uistinu su primjeri dobre prakse, ali na ovom polju se ističe, osim nedostatne vidljivosti, nepostojanje sustava i metodologije za mjerenje utjecaja društvenih poduzetnika. Budući da se u Nacionalnoj strategiji RH za razvoj društvenog poduzetništva 2015.-2020.  postavlja kriterij ‘Društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju’ za ulazak u službenu Evidenciju društvenih poduzetnika, smatramo da je implementiranje ECG metodologije dobro usmjereno. 

Iako se na prvi pogled čini da ima vremena za ‘preskočiti ovu rundu’, valja uzeti u obzir da se kod primjene ECG metodologije ne radi isključivo o kvantifikaciji i ‘etiketi’ već o sustavnoj analizi svih dionika koja naposlijetku donosi smjernice za poboljšanje poslovanja (čija implementacija također zahtjeva vrijeme). Ukoliko poduzeće u trenutku predaje prvog obvezujućeg izvještaja želi konkurirati  ostalim ponuditeljima roba i usluga, i isticati se pred korisnicima,  potrebno  je doseći zahtjeve i standarde kojima zajedno težimo – i krenuti na vrijeme. 

Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda predložak su za ostvarivanje bolje i održivije budućnosti za sve. Svih 17 ciljeva temelji se na vrijednostima koje su osnova Ekonomije za opće dobro.

ECG metodologija je temeljena na 17 UN-ovih ciljeva održivosti te ne ostavlja prostora za proizvoljno razumijevanje kriterija. Počevši od razumijevanja zahtjeva i usvajanja potrebnog znanja, pa sve do primjene dobrih praksi i povećavanja vidljivosti istih, transformira se postojeći financijski sustav te se pridonosi izgradnji ekonomije za dobrobit zajednice i održivi razvoj. Poduzeća se usmjeravaju na proaktivno razmatranje šireg utjecaja određene djelatnosti na zajednicu i okoliš te ih se potiče na razvoj poslovanja sukladno ESG kriterijima. U skladu s time, iznimno nam je drago da je, u sklopu projekta eECONOMIJA, uspješno uspostavljena mreža stručnjaka – ECG konzultanata – koja će provoditi proces izrade nefinancijskih izvještaja i predvoditi transformaciju lokalnog poduzetništva u smjeru dugoročno održivog poslovanja.

Također, istaknula je da ekonomski učinak, koji se mjeri u novcu, ne ukazuje na to raste li doprinos općem dobru ili se smanjuje. 

Kako bismo dobili sveobuhvatan uvid u trenutno stanje , potrebni su drugačiji indikatori za nefinancijsko izvještavanje, poput onih koje nudi metodologija ECG (eng. Economy for the Common Good). ECG metodologija pri procesu procjenjivanja poduzeća uzima u obzir sve dionike koji sudjeluju u aktivnostima poduzeća. Izvještaj se piše temeljem rezultata dobivenih primjenom Matrice općeg dobra koja uključuje sve aktivnosti poduzeća s obzirom na pet interesnih skupina (dobavljači; vlasnici, investitori i financijski izvori; zaposlenici; korisnici, klijenti i poslovni partneri; lokalna zajednica i društvo) i četiri temeljne vrijednosti (ljudsko dostojanstvo, solidarnost i društvena pravda, ekološka održivost, transparentnost i suodlučivanje). Procjena utjecaja poduzeća na ljude i planet uzima u obzir sve vidove etičnog ponašanja i obuhvaća čak 20 različitih tema. Sama metodologija dio je šireg istoimenog koncepta Ekonomije za opće dobro, ekonomskog modela koji opće dobro, u smislu kvalitetnog života svih na zdravom planetu, ima za primarni cilj i svrhu djelovanja.

Lokalne primjere dobre prakse predstavili su društveni poduzetnici s područja Grada Zagreba, Andrea Rosandić, stručnjakinja za društveno poduzetništvo i Roman Danko, voditelj Humana Nova Zagreb, ujedno članovi ECG mreže konzultanata.

Andreja Rosandić, čiji se doprinos području, između ostalog, broji kroz njezin dugogodišnji angažman kao aktivne članice ZEF-a, konzultantice na teme razvoja društvenog poduzetništva te regionalne menadžerice za održivost u NESsT-u, približila je primjer dobre prakse iz perspektive osobnog iskustva. Andreja je, osim kontinuiranog rada na postavljanju temelja za društveno poduzetništvo u Hrvatskoj, svojevremeno pokrenula društveno poduzeće. Vođena ciljevima održivosti implementirala je u poslovni model vrijednosti koje na osobnoj razini živi i promiče. Proširenjem konzultantskih vještina, nakon treninga za ECG stručnjaka, a u svrhu praktičnog dijela edukacije, primijenila je ECG Matricu na primjer vlastitog društvenog poduzeća te je istaknula kako je sam proces izrade izvještaja odličan za dobivanje uvida u traženi standard i proširivanje znanja i perspektive o količini i kompleksnosti kriterija koji određuju uistinu dobre prakse.

Roman Danko, upravitelj Humana Nova Zagreb i član ECG mreže konzultanata, predstavio je primjer socijalne zadruge kao društvenog poduzeća. Humana Nova Zagreb u svom poslovanju vodi se načelom triple bottom line uzimajući u obzir ljude, okoliš i dobit. HNZ od devet zaposlenih broji šest osoba s invaliditetom, poslovanje je orijentirano na reduciranje tekstilnog otpada i promoviranje re-use pristupa kako među potrošačima (second hand trgovine) tako i među proizvođačima (suradnja s tvrtkama kao što su INA, Inditex, Adidas, CO2cut). Uspostavom kratkog lanca prikupljanja, razdvajanja i redistribucije tekstilnog materijala i daljnjeg procesa ponovnog korištenja ili prenamjene, osigurana su radna mjesta i smanjen je negativan utjecaj na okoliš te se ostvaruje dobit koja se reinvestira u daljnje poslovanje i zajednicu. Osim navedenog, ovakav primjer dobre prakse osigurava vidljivost, čime se otvaraju prilike na tržištu. Uspostavom standarda kroz sustavnu kvantifikaciju utjecaja društvenih ali i svih drugih poduzeća, dolazimo do transparentnijeg i pravednijeg tržišta te informiranijih dionika, a posljedično i do donošenja odluka o dodjeli poslovnih angažmana i/ili korištenju proizvoda i usluga koje uzimaju u obzir ne samo uštedu/dobit nego zajednicu i okoliš. 

Projekt je sufinanciran kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali Europskog socijalnog fonda, a provode ga Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kroz poziv Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika – faza I. Ukupna vrijednost projekta eECONOMIJA iznosi 862,841.48 kuna. Projekt se provodi uz financijsku podršku Europske unije (u iznosu 733,415.26 kuna sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda) i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (u iznosu od 129,426.22 kuna).

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznaj više
Prijava

Za pristup korisničkom sučelju morate prihvatiti cookie!