Održana panel diskusija Bankarski sustav u službi razvoja – analiza stanja i novi modeli

Andrea Bekić | 06.06.2018.
Wide panel slika1

5. lipnja 2018. u prostorima Hrvatske obrtničke komore održana je panel diskusija u organizaciji ZEF-a i HOK-a na temu Bankarski sustav u službi razvoja – analiza stanja i novi modeli na kojoj se raspravljalo o ulozi bankarskog sustava u pokretanju gospodarstva i ekonomskog razvoja, u Hrvatskoj i na globalnoj razini. 

Govorilo se o budućnost bankarstva, s obzirom na trend digitalizacije i jačanja FinTech konkurencije te mjestu koje u razvoju održivog financiranja imaju etične banke.

Ideje za razvoj bankarskih sustava ističe, Antonio Šeparović, izvršni direktor i jedan od osnivača globalnog fintech startupa Oradian, leže upravo u novim bankarskim trendovima: digitalnom bankarstvu i FinTech rješenjima.  

“Budućnost bankarskog sustava na tržištima zemalja u razvoju bit će vođena strateškim partnerstvima između davatelja usluga, financijskih institucija i regulatora. Za financijske institucije s kojima Oradian surađuje u jugoistočnoj Aziji i Africi, dugoročno partnerstvo pokazalo se najučinkovitijim načinom da financijske usluge budu pristupačnije i dostupnije pojedincima u njihovim zajednicama” – komentirao je Antonio

Prof. dr. Boris Podobnik, prodekan za znanost ZŠEM-a i znanstveni suradnik Sveučilišta u Bostonu te profesor fizike na Sveučilištu u Rijeci, naglašava osnovni problem današnjeg bankarskog sustava, a to je,  da su banke u Hrvatskoj gotovo u potpunosti u stranim rukama te su stranci ti koji kontroliraju naš rast i investicije,diktiraju cijenu kapitala te samim time određuju i u što smijemo investirati, a u što ne.

Podobnik je upozorio da strane banke sad određuju i kakvi se krediti daju turizmu i poljoprivredi, a na taj način predestiniraju i hoće li naš turizam i poljoprivreda biti konkurentni, primjerice, talijanskom ili njemačkom. 
Odgovore kako kaže vidi u etičnom bankarstvu jer smatra da takvom biznisu upravljačka prava ne ovise o unešenom kapitalu. 

„Veći kapital, istina, nosi veću dobit, ali ne i veća prava. Na taj način, nešto što bi Hrvati stvorili i gdje bi činili većinu, u firmi ili zadruzi,ostalo bi hrvatsko pri čemu se ne bi se sputavao ulazak stranog kapitala” - ističe Podobnik

Da je Etična banka pravi dogovor na probleme današnjeg bankarskog sustava navodi i Mihaela Grubišić Šeba, financijska analitičarka, neovisna konzultantica i direktorica tvrtke BizVision za savjetovanje u poslovanju.

“Razvoj hrvatskog bankarstva do sada je obilježilo hipotekarno kreditiranje i kreditiranje uz državne garancije. A kakva očekivanja imamo od razvoja bankarstva u Hrvatskoj? Posebna pozornost trebala bi se posvetiti plasiranju viška štednje u financiranje lokalnih razvojnih projekata. Etične banke djeluju kao društveno odgovorne financijske institucije i tu bi mogao biti prostor za njih” – istaknula je.
Prijava
Dalje
Dalje
Greška!

Zaboravili ste lozinku?
Zatražite podsjetnik lozinke na e-mail.